COPYING AND DISTRIBUTING ARE PROHIBITED WITHOUT PERMISSION OF THE PUBLISHER: SContreras@Euromoney.com
Globalni rizik se smanjio u posljednjim mjesecima 2019., prema istraživanju Euromoneyja o riziku zemlje, pošto su se pojavili znaci pomaka za okončanje ćorsokaka oko kinesko-američkog trgovinskog spora, inflacija se smanjila, izbori su dali sigurnije ishode, a kreatori politike su se okrenuli mjerama stimulacije da podrži ekonomski rast.
Srednja prosječna globalna ocjena rizika poboljšala se od trećeg do četvrtog kvartala kako se poslovno povjerenje stabiliziralo i politički rizici smirili, iako je i dalje bio ispod 50 od mogućih 100 bodova, gdje je ostao još od globalne finansijske krize 2007-2008.
Nizak rezultat signalizira da još uvijek postoji velika nelagoda u izgledima globalnih investitora, uz protekcionizam i klimatske promjene koje bacaju sjenu, kriza u Hong Kongu i dalje traje, izbori u SAD-u i situacija s Iranom među mnogim drugim karakteristikama koje održavaju globalnu rizična temperatura je za sada povećana.
Stručnjaci su snizili rejting većine G10 u 2019., uključujući Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Veliku Britaniju i SAD, jer su trgovinska trvenja umanjila ekonomski učinak i povećali politički pritisci – uključujući poteškoće s Brexit-om koji su doveli do novih prijevremenih općih izbora – iako se situacija stabilizirala u četvrta četvrtina.
Ekonomski rast razvijenih ekonomija usporio je drugu godinu zaredom, pavši ispod 2% u realnom iznosu, prema MMF-u, zbog protekcionizma između SAD-a i Kine s jedne strane, te SAD-a i EU s druge strane.
Bodovi rizika su se pogoršali u Latinskoj Americi, s nižim ocjenama u Brazilu, Čileu, Ekvadoru i Paragvaju u posljednjim mjesecima 2019., dijelom zbog socijalne nestabilnosti.
Ekonomske poteškoće Argentine i izborni ishod također uznemiravaju investitore jer zemlja kreće u još jedno restrukturiranje duga.
Analitičari su snizili svoje ocjene za razna druga tržišta u nastajanju i pogranična tržišta, uključujući Indiju, Indoneziju, Liban, Mjanmar (uoči ovogodišnjih izbora), Južnu Koreju (koja se također suočava s izborima u aprilu) i Tursku, jer je povjerenje u političku klimu i ekonomiju opadalo .
Rezultat Hong Konga također je dodatno pao, jer protesti nisu pokazivali znakove jenjavanja nakon ogromnog dobitka prodemokratskih kandidata na izborima za okružna vijeća u novembru.
Sa smanjenjem potrošnje, izvoza i investicija, a dolasci turista opadaju, BDP je vjerovatno pao u realnom iznosu za 1,9 posto prošle godine, dok se predviđa rast od samo 0,2 posto u 2020. prema MMF-u.
Budućnost Hong Konga kao poslovnog i finansijskog centra bit će osuđena na propast političkim zastojem, vjeruje Friedrich Wu, saradnik ECR istraživanja sa Tehnološkog univerziteta Nanyang u Singapuru.
“Demonstranti su zauzeli pristup 'sve ili ništa' ('Pet zahtjeva, ni jedan manje').Umjesto da udovolji ovim zahtjevima, koji osporavaju suverena prava Pekinga, vjerujem da će Peking zategnuti svoje uže u Hong Kongu.”
O pitanju suvereniteta, Wu kaže da Peking nikada neće napraviti kompromis bez obzira na to koliko su bolne posljedice.Osim toga, Hong Kong više nije nezaobilazna 'guska koja nosi zlatna jaja', kaže on.
„Od kontejnerske luke broj jedan u svijetu 2000. godine, Hong Kong je sada pao na broj sedam, iza Šangaja, Singapura, Ningbo-Zhoushana, Shenzhena, Busana i Guangzhoua;a broj osam, Qingdao, brzo raste i prestići će ga za dvije do tri godine.”
Isto tako, prema najnovijem Indeksu globalnih finansijskih centara u Londonu iz septembra 2019. godine, dok je HK još uvijek bio na trećem mjestu, Šangaj se popeo na petu poziciju prestigavši Tokio, dok su Peking i Shenzhen bili na sedmom i devetom mjestu.
„Uloga HK-a kao ekonomskog/finansijskog sučelja između kopna i ostatka svijeta brzo se smanjuje.Zato Peking može sebi priuštiti da zauzme tvrđi stav prema demonstrantima”, kaže Wu.
Što se Tajvana tiče, dodaje on, politička dešavanja u Hong Kongu samo će učvrstiti njihov stav prema bližim vezama s Kinom, iako ekonomski propast Hong Konga neće imati veliki uticaj na tajvansku ekonomiju, koja je zapravo više integrisana sa kopnom .
Podstaknut ovom ekonomskom otpornošću, tajvanski rezultat rizika se poboljšao u četvrtom tromjesečju, pokazuje istraživanje.
“Mnoge multinacionalne korporacije sa svojim regionalnim sjedištima u Hong Kongu razmotrit će premještanje svojih sjedišta u Singapur, a pojedinci s velikim neto vrijednostima će ostaviti dio svog bogatstva u dobro reguliranom finansijskom sektoru i tržištu nekretnina u Singapuru.”
Tiago Freire, još jedan saradnik istraživanja, koji ima iskustva u radu i u Kini i u Singapuru, oprezniji je.On tvrdi da, iako će Singapur imati koristi od toga da neke kompanije premjeste svoje poslovanje iz Hong Konga u Singapur, posebno financijske kompanije, on ne vjeruje da je on “tako dobro pozicioniran kao Hong Kong da djeluje kao kapija u Kinu za strane kompanije”.
Rezultat Singapura je čak opao u četvrtom tromjesečju, uglavnom kao rezultat smanjenja demografskog faktora, jednog od nekoliko strukturnih pokazatelja u istraživanju.
„U posljednjem tromjesečju vidjeli smo neke događaje koji su izvršili veći pritisak na demografsku stabilnost Singapura“, kaže Freire.„Što se tiče plodnosti, vidjeli smo da je vlada pokrenula novi program za subvencioniranje do 75% troškova IVF tretmana za singapurske parove.Nažalost, čini se da je ovo simboličan potez, koji ima za cilj da pokaže da vlada pokušava sve da poboljša stopu fertiliteta, a ne efikasno rješenje problema, jer je malo vjerovatno da će imati smislen učinak.”
Vlada također pokušava da se izbori sa odbijanjem imigracije i povremenim protestima ograničavanjem imigracije u Singapur.“Na primjer, vlada Singapura ograničava broj imigranata koji rade u određenim kompanijama sa 40% na 38% njihove radne snage 2020. godine.”
Istraživanje ipak pokazuje da je više tržišta u nastajanju nego što nisu registrovalo poboljšanje u četvrtom kvartalu – 80 zemalja je postalo sigurnije u poređenju sa 38 koje je postalo rizičnije (ostale nepromijenjene) – pri čemu je jedna od značajnijih bila Rusija.
Njegov povratak zavisi od različitih faktora, kaže Dmitrij Izotov, viši istraživač na Institutu za ekonomska istraživanja FEB RAS.
Jedna je, naravno, viša cijena nafte, koja povećava prihode naftnih kompanija i stvara suficit u vladinim finansijama.Sa većom stabilnošću deviznog kursa, povećana su i lična primanja, kao i potrošnja.
Izotov također bilježi poboljšanje stabilnosti vlade zbog minimalnih kadrovskih promjena i pada protestnih aktivnosti, kao i stabilnosti banaka koja proizilazi iz poteza za rješavanje loših dugova.
“Od oktobra prošle godine banke su bile obavezne da obračunavaju nivo zaduženja za svakog klijenta koji želi da uzme potrošački kredit, što znači da je dobijanje kredita teže.Štaviše, banke nemaju problema sa likvidnošću i ne moraju da privlače depozite u velikom obimu.”
Panajotis Gavras, još jedan ruski stručnjak koji je šef politike i strategije Crnomorske trgovinske i razvojne banke, napominje da postoje područja ranjivosti u smislu duga, prekomjernog rasta kredita i nenaplativih zajmova, ostavljajući Rusiju izloženom u slučaju ekonomske krize šok.Ali on ističe da: „Vlada je već nekoliko godina marljiva u održavanju takvih ključnih pokazatelja pod kontrolom i/ili trendovima u pravom smjeru.
„Budžetski bilans je pozitivan, negde između 2-3% BDP-a, nivoi javnog duga su oko 15% BDP-a, od čega je manje od polovine spoljni dug, a privatni spoljni dug takođe ima trend pada, u ne maloj meri. dijelom zbog vladine politike i poticaja za ruske banke i firme.”
Kenija, Nigerija i velika većina zajmoprimaca iz subsaharske Afrike, uključujući Etiopiju, pa čak i Južnu Afriku, koja se brzo širi, poboljšani su u četvrtom tromjesečju zajedno s dijelovima Kariba, ZND-a i istočne Europe, uključujući Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku i Rumunija.
Odskok u Južnoj Africi bio je dijelom vođen poboljšanjem stabilnosti valute sa jačanjem randa krajem godine, kao i boljim političkim okruženjem pod predsjednikom Cyrilom Ramaphozom u odnosu na njegovog prethodnika.
U Aziji, rezultati rizika su se poboljšali u Kini (mali skok koji je dijelom proizašao iz reformi poreza i finansijskog sektora), zajedno sa Filipinima, Tajlandom i Vijetnamom koji se mogu pohvaliti solidnim izgledima za rast i imati koristi od kompanija koje su se preselile iz Kine kako bi izbjegli kaznene carine.
Euromoney-jevo istraživanje rizika pruža odgovarajući vodič za promjenjive percepcije analitičara koji učestvuju u finansijskom i nefinansijskom sektoru, fokusirajući se na niz ključnih ekonomskih, političkih i strukturnih faktora koji utiču na povrat investitora.
Istraživanje se provodi tromjesečno među nekoliko stotina ekonomista i drugih stručnjaka za rizik, pri čemu su rezultati sakupljeni i agregirani zajedno sa mjerom pristupa kapitalu i statistikom državnog duga kako bi se obezbijedile ukupne ocjene rizika i rangiranja za 174 zemlje širom svijeta.
Tumačenje statistike je komplikovano periodičnim poboljšanjima Euromoneyjeve metodologije bodovanja od početka istraživanja ranih 1990-ih.
Implementacija nove, poboljšane platforme za bodovanje u trećem tromjesečju 2019., na primjer, imalo je jednokratni utjecaj na apsolutne rezultate, mijenjajući tumačenje godišnjih rezultata, ali općenito ne govoreći relativne rangove, dugoročne trendove ili posljednje kvartalne promjene.
Istraživanje ima novog najbolje ocijenjenog suverena sa sigurnom utočištem Švicarskom koja se nalazi na prvom mjestu ispred Singapura, Norveške, Danske i Švedske koje čine ostatak od prvih pet.
Švicarska nije potpuno bez rizika, što ilustruju nedavne tenzije oko novog okvirnog sporazuma s EU, što je rezultiralo time da obje strane nameću ograničenja na berzi.Takođe je sklona periodima rasta BDP-a, uključujući naglo usporavanje prošle godine.
Međutim, suficit na tekućem računu od 10% BDP-a, fiskalni budžet u ravnoteži, nizak dug, značajne devizne rezerve i snažan politički sistem koji traži konsenzus podržavaju njegove akreditive kao sigurno utočište za investitore.
Inače, bila je to mješovita godina za razvijene zemlje, uključujući SAD i Kanadu.Obojica su generalno u velikoj mjeri smanjeni, iako je američki rezultat pokazao određenu otpornost u četvrtoj četvrtini.
Bogatstvo Japana je nestalo, a maloprodaja i industrijska proizvodnja su pali kako je povjerenje palo pred kraj godine.
U eurozoni, Francuska, Njemačka i Italija bile su izložene globalnim trgovinskim trzavicama i političkom riziku, uključujući izbore u Italiji, nestabilnost u njemačkoj vladajućoj koaliciji i antireformske demonstracije u Parizu koje su stavile Macronovu vladu pod pritisak.
Iako je Francuska dobila rast krajem godine, uglavnom zbog ekonomskih brojeva boljih od očekivanih, nezavisni stručnjak za rizik Norbert Gaillard je blago umanjio ocjenu svojih državnih finansija, navodeći: „Reformu penzionog sistema treba provesti, ali to će biti skuplje od očekivano.Stoga, ne vidim kako bi se omjer javnog duga u BDP-u mogao stabilizirati znatno ispod 100% u naredne dvije godine.”
Još jedan od stručnjaka za istraživanje Euromoneyja je M Nicolas Firzli, predsjedavajući Svjetskog penzijskog vijeća (WPC) i Singapurskog ekonomskog foruma (SEF), i član savjetodavnog odbora Svjetske banke za globalnu infrastrukturu.
On napominje činjenicu da je proteklih sedam sedmica bilo posebno okrutno za eurozonu: „Prvi put od 1991. godine (Prvi zalivski rat), njemačko industrijsko srce (autoindustrija i napredne mašinske alatke) pokazuje ozbiljne znakove konjukture ( kratkoročna) i strukturna (dugoročna) slabost, bez nade za proizvođače automobila iz Stuttgarta i Wolfsburga.
“Što je još gore, Francuska je sada upletena u promašeni 'plan penzione reforme' zbog kojeg je ministar penzija (i osnivač stranke Macron) naglo podnio ostavku neposredno prije Božića, a marksistički sindikati zaustavili su javni prijevoz, uz katastrofalne posljedice po francusku ekonomiju.”
Međutim, ispostavilo se da je to bila bolja godina za periferiju opterećenu dugovima, sa poboljšanim rezultatima za Kipar, Irsku, Portugal i, posebno, Grčku nakon što je uspostavljena nova vlada desnog centra nakon pobjede Nove demokratije Kyriakosa Micotakisa na vanredni opšti izbori u julu.
Vlada je uspjela da usvoji svoj prvi budžet uz minimalnu buku i odobrena joj je neka olakšica duga u zamjenu za sprovođenje reformi.
Iako je Grčka i dalje na niskom 86. mjestu na globalnoj rang-listi rizika, daleko ispod svih ostalih zemalja eurozone, negujući ogroman teret duga, prošle godine je ostvarila najbolji ekonomski učinak u više od jedne decenije s godišnjim rastom BDP-a iznad 2% u realnom iznosu tokom drugog i trećeg kvartala.
Italija i Španija su takođe zabeležile dobitke krajem godine, reagujući na ekonomske performanse bolje od očekivanih, manje zabrinutosti za bankarski sektor i dug i mirnije političke rizike.
Analitičari su ipak oprezni u pogledu izgleda za 2020. Osim rizika koji utiču na SAD – uključujući izbore u novembru, njene odnose s Kinom i razvoj situacije s Iranom – nemačko bogatstvo jenjava.
Njegova proizvodna baza suočava se s dvostrukim udarom trgovinskih tarifa i ekoloških propisa, a politička scena je neizvjesnija jer su porasle tenzije između konzervativaca Angele Merkel i njenih lijevo orijentiranih socijaldemokratskih partnera pod novim vodstvom.
Situacija u Ujedinjenom Kraljevstvu također ostaje zbunjujuća, uprkos činjenici da su stručnjaci za rizik sagledali rezultate općih izbora, osiguravajući snažnu većinu konzervativcima Borisa Johnsona i uklanjajući zakonodavne prepreke.
Mnogi stručnjaci, uključujući Norberta Gaillarda, poboljšali su svoje ocjene za stabilnost britanske vlade.“Moje obrazloženje je da je britanska vlada bila nestabilna i zavisna od Demokratske unionističke partije Sjeverne Irske tokom 2018-2019.
“Sada su stvari jasnije, i iako je Brexit negativan, premijer Boris Johnson ima veliku većinu i njegova pregovaračka moć će biti veća nego ikad kada bude pregovarao s Evropskom unijom.”
Analitičari su ipak bili podijeljeni između onih koji su, poput Gaillarda, bili sigurniji u izglede s obzirom na odlučniji okvir za postizanje Brexita, i onih koji oprezno gledaju na ekonomsku i fiskalnu sliku Ujedinjenog Kraljevstva u svjetlu vladinih planova javne potrošnje i izglede ne -ishod sporazuma ako se trgovinski pregovori sa EU razvijaju nepovoljno.
Međutim, Firzli vjeruje da su vlasnici dugoročnih sredstava iz Kine – kao i iz SAD-a, Kanade, Australije, Singapura i Abu Dabija („penzijske supersile“) – spremni da se ponovo klade na UK, uprkos prekomjerna javna potrošnja i fiskalni rizici vezani za Brexit u kratkoročnom srednjem roku.
S druge strane, fiskalno ortodoksne jurisdikcije „jezgra eurozone“ poput Njemačke, Luksemburga, Holandije i Danske „možda će imati veoma teško da privuku dugoročne strane investitore u narednim mjesecima“.
Za više informacija idite na: https://www.euromoney.com/country-risk i https://www.euromoney.com/research-and-awards/research za najnovije informacije o riziku zemlje.
Da biste saznali više o stručnim ocjenama rizika na platformi Euromoney Country Risk, registrujte se za probnu verziju
Materijal na ovoj stranici namijenjen je finansijskim institucijama, profesionalnim investitorima i njihovim stručnim savjetnicima.Služi samo za informaciju.Molimo pročitajte naše Uslove i odredbe, Politiku privatnosti i Kolačiće prije korištenja ove stranice.
Sav materijal podliježe striktno primijenjenim zakonima o autorskim pravima.© 2019 Euromoney Institutional Investor PLC.
Vrijeme objave: Jan-16-2020